Humor: veo verbalnog nasilja

Nedavno sam otišao u obližnje kino pogledati dva filma braćeMarx. Budući da sam kao dječak gledao nekoliko njihovih komedija i sjećao se da su bile urnebesno smiješne, očekivao sam laganu, ugodnu večer. Međutim, ispostavilo se da je moja reakcija na njih bila poprilično drugačija sada kada sam odrastao. Ono što mi je posebno palo u oči bila je negativnost u pozadini većine tog humora. Mnogi “smiješni” dijalozi uključivali su uvrede, prijetnje i općenito, komentare krcate aluzijama. To je potaknulo proces razmišljanja u kojem sam pokrenuo inventuru onih stvari koje obično smatramo “smiješnima” i otkrio da je iznenađujući broj njih u biti fina koprena verbalnih napada ili protunapada.

Napadi kroz govor, poput bilo kojeg drugog oblika nasilnog ponašanja, podrazumijevaju i žrtvu i zločinca. Filozofski gledano, mala je razlika između ovog oblika neprijateljske uporabe riječi i fizičkog napada. Aikido se, u svom širem smislu, bavi prepoznavanjem i osujećivanjem obaju tih vrsta nasilja.

Dok vježbamo Aikido na tatamiju, učimo prepoznati suparnikov napad i uskladiti se s njime na takav način da izbjegnemo nanijeti ozljedu sebi, a i kadgod je moguće, da izbjegnemo ozlijediti i napadača. Aikido je, na taj način, samoobrana koja ne podrazumijeva niti pobjedu niti poraz. Pojmovi “pobjeda” i “poraz” pripadaju području nadmetanja i djeluju tamo gdje postoji sukob interesa.

Aikido se ne bavi realnošću na međusobno isključiv, dualistički način. Kada definiramo Aikido kao “umijeće ne-poraza” to nije samo semantička igra riječima. Mi, kao govornici engleskog jezika i, posljedično, djeca aristotelovske misli, navikli smo promatrati pojavni svijet u terminima polarnih suprotnosti, tj. “dobro-zlo,” “plus-minus,” “off-on,” itd. Snaga tog proceduralnog modusa se dramatično očituje u ogromnim postignućima u području znanosti i tehnologije koji se temelje na znanstvenoj metodi. Pa ipak, postoje mnoga područja u kojima je ta metoda doživljavanja stvarnosti neprikladna, neučinkovita i stvara napetosti. Postoje aspekti međuljudskih odnosa, na primjer, u kojima razmatranje na binaran, “ili-ili” način može poraziti komunikaciju i pogodovati sukobu.

Kao praktičari verbalnog Aikida, postajemo sve više sposobni prepoznati jezične napade. Kakav je ton govornika? Koje su pretpostavke implicirane u danom komentaru? Postoje li kakvi drugi znakovi, kao govor tijela, koji otkrivaju napetost govornika? Opremljeni dubokim razumijevanjem, kako racionalnim tako i intuitivnim, o naravi verbalnog nasilja i tih znakova koji ga nagovještaju, možemo znatno utjecati na tijek razgovora i usmjeriti ga dalje od opasnih zona vještim korištenjem jezika koji je oblikovan da umanji negativnost. Uvažavanje uloge humora u komunikaciji među ljudima osigurat će nam vrijedne smjernice za učinkovito podešavanje osjetljivih ravnoteža tako važnih u verbalnom kontaktu.

Stanley Pranin, studeni 1975.

“Autorska prava na izvorne članke 1996 – 2011 Fujiyama Dojo. Sva prava pridržana. Objavljeno uz odobrenje. Prevela Željka Žmire. Engleski izvornik možete pronaći na www.daitoryu.ca”. Kopiranje nije dozvoljeno.